steljnjače (talofiti; Thallophyta), u starijim sustavima biljnoga svijeta, kada su još gljive i bakterije bile smatrane biljkama, taksonomska skupina koja je ujedinjavala tzv. niže biljke u najširem smislu, od jednostaničnih bakterija do različitih skupina algâ, te gljiva i lišajeva. Svima je zajedničko da im je tijelo jednostavne građe, morfološki i anatomski nediferencirana ili slabo diferencirana → steljka bez jasno razlučenih tkiva i organa, za razliku od papratnjača, golosjemenjača i kritosjemenjača, tijelo kojih je razlučeno u korijen, stablo i listove (→ kormus; stablašice) s diferenciranim raznovrsnim tkivima koja obavljaju različite funkcije. Mahovine, koje su s obzirom na građu tijela, tj. u morfološkom smislu, također steljnjače, taksonomski su različito razvrstavane. Nerijetko su, zbog građe svojh višestaničnih spolnih organa (arhegonij), zajedno s papratnjačama, ujedinjavane u skupinu → arhegonijate, a te, zajedno s golosjemenjačama i kritosjemenjačama, u višu skupinu stablašica ili kormofita. Danas se pojam steljnjače ponekad još rabi samo u morfološkom smislu, dok u taksonomskom ima samo pov. značenje, jer je sav živi svijet od nekadašnjih dvaju carstava (biljno i životinjsko) razlučen u njih najmanje pet, pa nekadašnja taksonomska skupina steljnjača pripada vrlo različitim carstvima. (→ biljke)
